Advokat za nasledno pravo u Beogradu
Nasledni predmeti retko su samo pravni. Iza njih obično stoji porodica koja se ne slaže — ponekad prvi put, ponekad posle decenija. Naš zadatak je da postupak izvedemo tako da se imovina raspodeli po zakonu, a da odnosi pretrpe što manje.
Advokatska kancelarija Čamagić M. Kristina zastupa naslednike u ostavinskim postupcima i naslednim sporovima pred sudovima u Beogradu, sastavlja testamente i ugovore u oblasti naslednog prava.
Ostavinski postupak korak po korak
Pokretanje. Postupak se pokreće po službenoj dužnosti, na osnovu smrtovnice koju matičar dostavlja sudu, ili na predlog zainteresovanog lica. Ako je od smrti prošlo dosta vremena a postupak nije sproveden, može se pokrenuti i naknadno.
Rasprava. Sud, odnosno javni beležnik kome je predmet poveren, utvrđuje ko su naslednici, koja imovina ulazi u zaostavštinu i da li postoji testament.
Nasledna izjava. Svaki naslednik se izjašnjava da li prihvata nasleđe ili ga se odriče. Ovo je najvažniji trenutak celog postupka — izjava se po pravilu ne može opozvati. Odricanje u korist drugog naslednika nije isto što i obično odricanje, a posledice su bitno različite.
Rešenje o nasleđivanju. Njime se utvrđuje ko i u kom delu nasleđuje. Na osnovu njega se sprovodi upis prava svojine.
Kada nema testamenta — zakonsko nasleđivanje
Nasleđuje se po naslednim redovima. U prvom naslednom redu su potomci ostavioca i bračni drug, koji nasleđuju na jednake delove. Ako ostavilac nema potomstvo, nasleđuju roditelji i bračni drug, i tako dalje po redovima.
Vanbračni partner nije u istom položaju kao bračni drug — ovo je razlika koja u praksi iznenadi mnoge porodice.
Testament
Testament omogućava da sami odredite kome ostaje imovina. Zakon poznaje više oblika — svojeručni, pisani pred svedocima, sudski, kod javnog beležnika i druge.
Većina sporova oko testamenta nastane zbog forme, a ne zbog sadržaja. Svojeručni testament mora u celini biti napisan rukom zaveštaoca i potpisan — kucani tekst sa potpisom nije punovažan. Zato se isplati sastaviti ga uz advokata, čak i kada je volja jednostavna i jasna.
Nužni deo
Sloboda zaveštanja nije neograničena. Najbliži srodnici — deca, bračni drug, a pod određenim uslovima i roditelji — imaju pravo na nužni deo, koji im pripada i kada su testamentom izostavljeni.
Nužni naslednik svoje pravo mora aktivno da traži, u rokovima koje propisuje zakon. Ako ga ne istakne, testament ostaje na snazi u celini.
Sporovi koje najčešće vodimo
- osporavanje punovažnosti testamenta (forma, sposobnost zaveštaoca, mane volje)
- zahtevi za nužni deo i uračunavanje poklona u nasledni deo
- sporovi o sastavu zaostavštine — šta jeste, a šta nije ostaviočeva imovina
- utvrđivanje udela bračnog druga u zajedničkoj imovini pre deobe zaostavštine
- deoba nasleđene nepokretnosti kada se naslednici ne slažu
- naknadno pronađena imovina i dopunsko rešenje o nasleđivanju
Ugovori za života — bolje rešenje od spora posle
Mnogi porodični sporovi mogu se izbeći ako se imovinska pitanja urede na vreme. U praksi se najčešće koriste ugovor o poklonu, ugovor o doživotnom izdržavanju i ugovor o ustupanju i raspodeli imovine za života.
Svaki ima različite posledice — i za onoga ko daje i za ostale naslednike. Ugovor o doživotnom izdržavanju, na primer, imovinu izuzima iz zaostavštine, dok se poklon potomku po pravilu uračunava u njegov nasledni deo. Izbor pogrešnog ugovora zna da proizvede tačno onaj spor koji se hteo izbeći.
Ako vam je potreban advokat za nasledno pravo u Beogradu — za ostavinski postupak, sastavljanje testamenta ili spor sa ostalim naslednicima — zakažite konsultacije.